Zaključci konferencije “Ravnopravne!”

Konferencija "Ravnopravne! Sudjelovanje žena u odlučivanju na lokalnoj razini" održana je 19. listopada u Zagrebu u organizaciji CESI - Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Babe! iz Zagreba, Domine iz Splita, Centar za građanske inicijative-CGI iz Poreča i Delfin iz Pakraca te uz pokroviteljstvo Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i potporu Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj te Grada Zagreba.

Cilj konferencije bio je razmjena ideja i iskustava u promicanju sudjelovanja žena u odlučivanju, te razvijanje novih strategija za uključivanje većeg broja žena u odlučivanju na lokalnoj razini. Na konferenciji je sudjelovalo je 59 osoba iz političkih stranaka, organizacija civilnog društva i predstavnika/ca institucija te gosti i gošće iz Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Kroz pet radionica na teme "Kvote: kvaliteta, a ne kvantiteta?", "(Pre)opterećenost žena: Gdje je vrijeme za aktivizam?", "Izazovi u provedbi odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova vezano uz zastupljenost žena na izbornim listama u općinama i malim gradovima", "Žene kao ključ ruralnog razvoja" te "Kako potaknuti žensko samoorganiziranje na lokalnoj razini" izneseni su prijedlozi za poboljšanje položaja žena i njihova većeg sudjelovanja u procesima odlučivanja. Konferencija je temeljem rasprave donijela zaključke navedene u nastavku.

Hrvatsko društvo karakteriziraju patrijarhalni odnosi koji u svojoj suštini imaju nejednake odnose moći između žena i muškaraca. To se očituje u smanjenoj ekonomskoj neovisnosti žena te otežanom pristupu resursima, kao i slabu zastupljenost žena u procesima odlučivanja. Žene u Hrvatskoj još uvijek su one koje nose teret odgovornosti za obitelj, kuću i djecu te su na taj način usmjeravane na privatnu, a ne političku i javnu sferu života. Ne samo da su još uvijek dominantni stereotipi o tome kako žene ne pripadaju u svijet politike nego su one zbog tereta brige za obitelj onemogućene aktivnije sudjelovati u javnom životu te ne posjeduju dovoljno ekonomskih resursa za promjenu takve situacije. Jednako tako društvu te probleme često ne prepoznaje kao važne te ne ulaže u servise i programe koji bi takvu situaciju promijenili. Doneseni zakoni i politike koji imaju za cilj uspostaviti ravnopravnost spolova ne provode se dosljedno na svim razinama, a zbog nedostatka sankcija u nekim slučajevima ostaju samo mrtvo slovo na papiru. U posebno su teškoj situaciji žene u ruralnim područjima. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede pokazalo je da je 75 posto žena koje žive na selu doživjelo neki oblik obiteljskog nasilja, da gotovo sve poslove oko kuće obavljaju same, uglavnom su završile srednju školu, oko 62 posto ispitanica završilo je autoškolu, no čak 57 posto uopće ne koristi to znanje i ne vozi automobil. Njih 23 posto priznaje da je informatički nepismeno, 25 posto ocjenjuje svoju informatičku pismenost lošom. Za većinu udruga koje se bave ženskim pravima nisu čule, a u slučaju kršenja vlastitih prava ne znaju kome bi se obratile. Slijedom navedenog sudionice konferencije donijele su zaključke:


1. Nužna je promjena patrijarhalnih odnosa u društvu koje karakteriziraju nejednaki odnosi moći između muškaraca i žena. Potrebno je podizanje svijesti javnosti o važnosti rodne ravnopravnosti kao temelja za razvoj demokratskog i pravednog društva.
2. Na lokalnoj razini potrebno je dosljedno kreirati rodno osviještene politike u svrhu smanjenje postojećih neravnopravnosti između žena i muškaraca. Posebna pažnja treba se posvećivati razvoju servisa i programa vezanih uz brigu o djeci i starijim osobama te problematici javnog prijevoza koji je ključan za dostupnost obrazovnih, zdravstvenih i ostalih usluga na županijskoj razini. U tu svrhu potrebno je poticati koordinaciju relevantnih dionika uključenih u provedbu rodno osviještene politike na svim razinama.
3. Zahtjeva se striktno provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova u svim njegovim segmentima. Uz to potrebno je provoditi i kampanje vezane uz informiranje javnosti o postojanju zakonskog okvira za ravnopravnost spolova kao i mehanizama za provedbu zakona.
4. Predlaže se osnivanje fonda za osnaživanje žena u koji bi političke stranke koje ne poštuju Zakon o ravnopravnosti spolova o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca uplaćivala sredstva po naplaćenim kaznama, a koje stupaju na snagu na lokalnim izborima 2013. godine.
5. Potrebno je pristupiti izmjenama izbornog zakona na način da izborna povjerenstva na svim razinama ne prihvaćaju one liste koje ne poštuju klauzulu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca te uvesti obavezu sistema zatvarača odnosno definirati i poziciju osoba na listi na način da se kandidati i kandidatkinje na listi nalaze naizmjence.
6. Osnaživanje i umrežavanje žena u svrhu njihove aktivnije participacije u donošenju odluka nužni je preduvjet za postizanje ravnopravnosti između muškaraca i žena i to kroz suradnju žena u nevladinim organizacijama sa ženama u političkim strankama te snažnije uključivanje žena u različite aktivnosti unutar lokalnih/ruralnih zajednica.
7. Posebnu pažnju treba posvetiti ekonomskom i političkom osnaživanju žena u ruralnim krajevima kroz osiguranje dostatnih sredstava za programe unaprjeđenja položaja žena u ruralnim područjima.
Autor: nataša, 10/31/12 u 01:42 PM
(0) KomentariPermalink

Stranica 1 od 1